U prodavnicu, na Internet

Bez autora
Oct 16 2011

Internet u Srbiji koristi polovina populacije, a povećava se i broj onih koji kupuju u internet prodavnicama. Kupovina iz fotelje u Srbiji u većini slučajeva podrazumeva i obavezan odlazak u banku, a osnovni načini plaćanja su uplata na račun, pouzećem ili platnim karticama. Na izdavanje posebnih kartica za internet šoping čeka se i više dana, a nekada je narudžbinu potrebno potvrditi i telefonom. Manje od deset posto ukupne trgovine u Srbiji obavi se uz pomoć interneta i po tome smo u grupi sa zemljama regiona. Ipak to je tri do četiri puta manje nego u državama zapadne Evrope. Građani ne kupuju često preko interneta, jer uglavnom smatraju da sve stvari mogu da se kupe i u prodavnici, što smatraju sigurnijim. Ipak, oni koji koriste internet za kupovinu, smatraju da je mnogo jednostavnije i brže od obične kupovine. Opreznost se često navodi kao jedan od razloga protiv. Hakeri mogu, lažnim mejlovima, koji su skoro potpuno isti kao oni koji stižu iz banke, uzeti sve potrebne podatke o računu i šifre, a potom korisnika ostaviti bez novca. Neke banke zato izdaju posebne kartice za onlajn plaćanje na čiji račun se uplaćuje tačno onoliko naovca koliko je potrebno za određenu kupovinu.

U prodavnicu, na InternetI pored toga što kupovina putem inerneta beleži rast, u Srbiji se manje od 10 posto ukupne trgovine obavi u internet prodavnicama. Probleme kakvi su nedovoljna informisanost i nesigurnost mogli bi da otklone servisi poput "Pej pala".

Internet u Srbiji koristi polovina populacije, a povećava se i broj onih koji kupuju u internet prodavnicama. Kupovina iz fotelje u Srbiji u većini slučajeva podrazumeva i obavezan odlazak u banku, a osnovni načini plaćanja su uplata na račun, pouzećem ili platnim karticama.

Na izdavanje posebnih kartica za internet šoping čeka se i više dana, a nekada je narudžbinu potrebno potvrditi i telefonom. Manje od deset posto ukupne trgovine u Srbiji obavi se uz pomoć interneta i po tome smo u grupi sa zemljama regiona. Ipak to je tri do četiri puta manje nego u državama zapadne Evrope.

Građani ne kupuju često preko interneta, jer uglavnom smatraju da sve stvari mogu da se kupe i u prodavnici, što smatraju sigurnijim. Ipak, oni koji koriste internet za kupovinu, smatraju da je mnogo jednostavnije i brže od obične kupovine. Opreznost se često navodi kao jedan od razloga protiv.

Hakeri mogu, lažnim mejlovima, koji su skoro potpuno isti kao oni koji stižu iz banke, uzeti sve potrebne podatke o računu i šifre, a potom korisnika ostaviti bez novca. Neke banke zato izdaju posebne kartice za onlajn plaćanje na čiji račun se uplaćuje tačno onoliko naovca koliko je potrebno za određenu kupovinu.

"Kod nas se roba plaća po prijemu, znači kad potrošači dobiju robu na kućnu adresu, oni mogu platiti svim načinima plaćanja bilo da su to kartice, čekovi ili keš", navodi Martina Petrović iz "Maksija".

Sistemi za posredovanje pri internet plaćanju, poput popularnog "Pej pala" kupovinu internetom bi učinili lakšom i bezbednijom, a mnogim proizvođačima omogućio bi plasiranje robe na svetsko tržište.

Ako koristite "Pej pal" račun sa bankovnog dopunjujete po potrebi. Srbija nije na listi 190 zemalja u kojima taj servis funkcioniše, ali su nam na raspolaganju slični servisi, poput "Manibukersa".

U Ministarstvu kulture, informisanja i informacionog društva navode da je u Srbiji "elektronska trgovina" izuzeta iz sistema izdavanja fiskalnih računa, ukinute su sve naknade u carinskom postupku, a Narodna banka se izjasnila da je legalno korišćenje posrednika u elektronskom plaćanju.

"Ne postoji nikakva lista uslova 'Pej pala' koje treba da ispunjavamo. Oni su jednostavno privatna kompanija koja Srbiju ima u svom poslovnom planu i oni su poslednjim izmenama svojih opštih uslova poslovanja prepoznali Srbiju, što znači da se spremaju da aktiviraju svoj servis za nas", izjavio je Slobodan Marković iz Ministarstva kulture.

Stručnjaci kažu da je u odnosu na regulativu, veći problem nedovoljna informisanost o mogućnostima prodaje preko interneta i tehnologiji, kako se to zapravo radi i kod domaćih preduzetnika i kod korisnika interneta.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik